Kalibracija, ovjeravanje i umjeravanje

Detalji

Kreirano Nedjelja, 09 Kolovoz 2015 14:15

Hitovi: 9600

U suradnji s HMD -om objavljujemo članak naziva "Kalibracija, ovjeravanje i umjeravanje" iz časopisa Svijet po mjeri (broj 2/2014) čija je autorica Iva Akrap, dipl. ing. Jedno je od pitanja, ili bolje reći velikih enigma koje stvaraju gotovo nepremostiv komunikacijski jaz, i pitanje što je kalibracija, što ovjeravanje, a što umjeravanje. Dolazi li do toga komunikacijskog problema zbog prijevoda ili nerazumijevanja nije sasvim jasno, ali problemi koji zbog toga nastaju itekako su veliki.

Tako gotovo ne prođe dan da se nekoga ne mora uputiti u to da je usluga koju je zatražio u biti nešto potpuno različito od onoga što je traženo. Gotovo je normalno da u Državni zavod za mjeriteljstvo stižu zahtjevi da se što umjeri i izda ovjernica ili pak da se kao dokaz sljedivosti na akreditacijskim ocjenama umjesto potvrda o umjeravanju daju na uvid potvrde o ovjeravanju. Jednako se tako vrlo često događa izjednačivanje naziva kalibracije i umjeravanja. Engleski su nazivi nešto jasniji. Izraz verification znači ovjeravanje, dok se izraz calibration prevodi kao kalibracija ili umjeravanje ovisno o području mjerenja.

Iako su razlike velike, a objašnjenje, pogotovo ako se ulazi u razmatranje svih razlika, nabrajanje svih institucija i djelatnosti koje obavljaju, može biti iznimno opširno, ipak je najbolje krenuti od početka.

Razlike između temeljnoga, tehničkoga i zakonskoga mjeriteljstva
Prije nego što se krene u opis razlika te pojašnjenje što je kalibracija, što ovjeravanje, a što umjeravanje, potrebno je objasniti razlike između osnovnih grana mjeriteljstva. Dakle, mjeriteljstvo se sastoji od temeljnoga, tehničkoga i zakonskoga mjeriteljstva.

Prema definiciji, temeljno mjeriteljstvo dio je mjeriteljstva koje istražuje stalnice prirodnih pojava čiji je zadatak uspostava državnih etalona mjernih jedinica međunarodnoga sustava jedinica, uspostave sljedivosti i jedinstvenosti mjerenja u Republici Hrvatskoj usporedbom s međunarodnim etalonima te razvoj novih mjernih metoda. Tehničko mjeriteljstvo dio je mjeriteljstva kojim se uspostavlja sljedivost rezultata mjerenja, a zakonsko mjeriteljstvo obuhvaća dio mjeriteljstva uređen zakonom i drugim propisima u cilju uspostave povjerenja u rezultate mjerenja u područjima primjene zakonitih mjerila.

Iako bi se o svakoj grani moglo zaista mnogo toga napisati, jako pojednostavnjeno objašnjenje glasilo bi ovako: Republika Hrvatska ima uspostavljene državne etalone koji se nalaze u nekoliko laboratorija obuhvaćenih Hrvatskim mjeriteljskim institutom. Dužnost je Hrvatskoga mjeriteljskog instituta (laički rečeno) voditi brigu o državnim etalonima, razvijati nove mjerne metode, održavati sljedivost državnih etalona prema jedinicama SI-ja i pružati sljedivost prema nižim razinama.

Zakonsko je mjeriteljstvo u domeni Državnoga zavoda za mjeriteljstvo. Zakonsko mjeriteljstvo odnosi se na zakonita mjerila, a to su sva mjerila koja se koriste za mjerenja u prometu roba i usluga, zaštitu zdravlja ljudi i životinja, opću sigurnost, zaštitu imovine, okoliša i prirodnih resursa, zaštitu na radu, promet, zaštitu od nesreća i za provjeru zapakiranih proizvoda i boca kao mjernih spremnika. Iako većina naših građana toga nije svjesna, svatko od nas ima u svojemu domu zakonita mjerila (vodomjer, brojilo električne energije, plinomjer) i susreće se s njima gotovo u svakome posjetu trgovini (vage), kupovini goriva (agregati na pumpama) i tako dalje.

Pa što je onda kalibracija, što ovjeravanje, a što umjeravanje?

Kalibracija
Kalibracija je postupak određivanja položaja ljestvičnih oznaka mjerila (ponekad samo nekih glavnih oznaka) u skladu s odgovarajućim vrijednostima mjerene veličine. U svakodnevnom govoru, izraz “kalibracija” se često koristi i kao izraz koji označava namještanje ili provjeru instrumenta prije početka mjerenja što, govoreći o definicijama – označava ugađanje. Ako govorimo o mjerenjima u kemiji, izraz “kalibracija” je gotovo svakodnevna pojava jer se većini mjerenja pristupa tek nakon što je utvrđena bazna vrijednost ili bazna krivulja. Tako se prije početka mjerenja uspostavlja bazna krivulja etalonom (umjerenim etalonom ili referentnim uzorkom/tekućinom) i tek nakon toga pristupa se mjerenju. Izraz “kalibracija” se u svakodnevnom govoru također koristi i za fizičko podešavanje instrumenta prije ovjere ili prije umjeravanja, iako striktno definicijski ova radnja označava pripremu mjerila. U svakome slučaju, iako izraz “kalibracija” u svakodnevnom govoru koristimo za stvari koje definicijski definitivno ne označavaju kalibraciju, nikako taj pojam ne bi smjeli dodatno zamjenjivati sa pojmom ovjere ili umjeravanja.

Ovjera
Ovjeravanje je osiguranje objektivnoga dokaza da mjerilo zadovoljava utvrđene zahtjeve. To znači da je mjerilo koje nosi propisane ovjerne oznake ispitano i da udovoljava mjeriteljskim značajkama propisanim za predmetno mjerilo. Znači, kad je riječ o zakonitom mjerilu, ono mora biti ovjereno da bi se smjelo upotrebljavati. Za različita mjerila propisana su i različita ovjerna razdoblja, pa se tako neka mjerila moraju ovjeravati svakih šest mjeseci, neka godišnje, a neka nakon niza godina.

Umjeravanje
Prema definiciji umjeravanje je radnja kojom se pod određenim uvjetima u prvome koraku uspostavlja odnos između vrijednosti veličine s mjernim nesigurnostima koje daju mjerni etaloni i odgovarajućih pokazivanja kojima su pridružene mjerne nesigurnosti, a u drugome koraku ti se podaci upotrebljavaju za uspostavljanje odnosa za dobivanje mjernoga rezultata iz pokazivanja. U prijevodu na svakodnevna zbivanja, to je postupak kojim se određuje preciznost mjerenja instrumenta odnosno preciznost etalona (vrijednost uvećana za mjernu nesigurnost etalona kojim se umjerava).

Nastavak članka možete pročitati u časopisu Svijet po mjeri (broj 2/2014). Više podataka o časopisu možete pronaći na internetskoj stranici Hrvatskog mjeriteljskog društva www.hmd.hr.


Izvor:HMD