Četvrtak 01 Lis 2020
Ispis

Mjerna nesigurnost umjeravanja i ocjena sukladnosti sa specifikacijom

metroteka logoKorisnici instrumenata, ako nakon umjeravanja pojedinog instrumenta vrše provjeru sukladnosti s nekom specifikacijom (bilo vlastitom, bilo objavljenoj u nekoj normi ili preporuci), u načelu postupaju na jedan od dva načina

a) ne uzimaju uopće u obzir mjernu nesigurnost, ili
b) uzimaju u obzir isključivo proširenu (k=2) mjernu nesigurnost iz potvrde o umjeravanju u skladu sa npr. uputama HAA-Up-1/4. Međutim, prema preporuci ILAC-G8 iz 2019. godine, i a) i b) ovisno od situacije do situacije može biti ispravno. Štoviše, a) i b) su samo dva od mnogo potencijalnih ispravnih načina uzimanja u obzir mjerne nesigurnosti kod ocjene sukladnosti sa specifikacijom.

U svakodnevici postoje mnogi primjeri ocjene sukladnosti sa specifikacijom u ispitnim laboratorijima za koje je važeći HAA-Up-1/4 dobar, pa čak i najbolji mogući. Međutim, ono što je za većinu dobro, gotovo nikad nije dobro za sve, i uvijek dovodi do velikih problema, u kojem god području ljudskog djelovanja je riječ. Baš zbog tih specifičnosti pojedinih područja i ispitivanja i umjeravanja, ILAC G-8 iz 2019. na fantastičan način opisuje veliki broj mogućih načina uzimanja u obzir mjerne nesigurnosti kod ocjene sukladnosti sa specifikacijom. Bilo bi sjajno da imamo jedan lijek koji liječi sve postojeće bolesti, ali to nije tako.

Ako pažljivo pročitate čak i ISO/IEC 17025 iz 2017. godine vidjet ćete da ni tamo ne postoji zahtjev da se mjerna nesigurnost uzima u obzir na određeni način, nego samo da se dokumentira način na koji se uzima - ukoliko se radi ocjena sukladnosti. I to je sve u skladu s fokusom na analizu rizika.

MNOGI ISPRAVNI NAČINI OCJENE SUKLADNOSTI
Vratimo se ocjeni sukladnosti sa specifikacijom u slučaju umjeravanja i pogledajmo jedan od grafova koje u svrhu zora koristi važeća preporuka ILAC-a.

mc1
Točkice označavaju ono što se u potvrdi o umjeravanju naziva odstupanjem ili pogreškom, a tzv. “error bars” ispod i iznad svake točkice označavaju proširenu (k=2) mjernu nesigurnost koja je također iskazana u svakoj akreditiranoj potvrdi o umjeravanju.

Prema često prihvaćenoj politici, ako uzimate u obzir samo gdje se nalazi točkica - ignorirate mjernu nesigurnost i radite pogrešno, a jedini je ispravan način paziti da proširena mjerna nesigurnost ostane potpuno unutar granice specifikacija. Prema toj politici, prvi slučaj na gornjem grafu zadovoljava specifikaciju, a ostala tri - ne. Međutim, dobro pogledajte što piše na dnu grafa za “Statement of Conformance” u svakom od slučajeva. Prema ILAC G-8 to je jedan od mogućih ispravnih načina.

mc2

Pogledajmo sada još jedan graf iz ILAC G-8.

Ovo je slučaj u kojem sukladnost sa specifikacijom također ne ovisi o mjernoj nesigurnosti na uobičajen način. Međutim ovdje se uvodi pojam “zaštitnog pojasa” koji indirektno i djelomično uzima u obzir činjenicu postojanja mjerne nesigurnosti, ali ne i koliko ona iznosi u nekom konkretnom primjeru. Očito je da postoji mnogo načina, a ne samo jedan na koji se direktno i indirektno može uzeti u obzir mjerna nesigurnost. Za više detalja svakako preporučamo da pročitate ILAC G-8 publikaciju.

SAMO REALNA MJERNA NESIGURNOST JE DOBRA MJERNA NESIGURNOST
U praksi, za neki instrument, u sustavu kvalitete korisnika postoje granice tolerancije koje si korisnik sam propiše, ili ih prepiše iz neke norme, preporuke ili specifikacije proizvođača (a specifikacije proizvođača su često - nerealne i neistinite).

Kod normi i preporuka, u njima zadane granice tolerancije su u pravilu dobre, ali stare - iz vremena u kojem se uopće nije vodilo računa o mjernoj nesigurnosti. Kod granica postavljenih pak od strane korisnika često se nije razmišljalo o mjernoj nesigurnosti, odnosno razmišljalo se na način da ona treba biti što manja, ili po mogućnosti da je uopće nema. To je pogrešno. Mjerna nesigurnost u prvom redu mora biti realna, a ne što manja. Umjerni laboratorij možemo nazvati dobrim ako vam iskazuje realnu mjernu nesigurnost, kakva god ona bila, a ne ako iskazuje što manju mjernu nesigurnost.

Zašto? Zato što mjerna nesigurnost suprotno čestom mišljenju, nije svojstvo samo umjernog laboratorija (pa je bolji umjerni laboratorij onaj koji ima manju mjernu nesigurnost), nego znatno više svojstvo vašeg instrumenta. To je strahovito bitno imati na umu.

U analogiji rezultata umjeravanja s nalazima krvi u sklopu odlaska kod doktora - želimo i nadamo se da će neki parametar (npr. bilirubin) biti što manji, ali ipak još više od toga želimo da nam laboratorij da točan i realan nalaz (a ne što manji).

mc3

NJEMAČKI PARADOKS POMIČNIH MJERILA
Uzmimo za primjer sada instrument kojega svi poznajemo, a to je obično, sveprisutno pomično mjerilo raspona 0-150 mm, recimo i da je digitalno, s rezolucijom od 0,01 mm. Za specifikaciju koje ono treba zadovoljiti ćemo pak uzeti vrlo često u cijelom svijetu korištenu njemačku normu DIN 862, a za mjerne nesigurnosti one koje su karakteristične za njemačke akreditirane umjerne laboratorije.

Prema DIN 862, odstupanje ili pogreška našega pomičnog mjerila, da bi zadovoljilo specifikaciju, mora biti jednaka ili bolja od 0,02 mm. To je njegova i gornja i donja granica tolerancije. Ako kod naše ocjene sukladnosti uzimamo u obzir mjernu nesigurnost na često primjenjivan način i onaj opisan npr. Uputom HAA-Up-1/4, (x+U) mora biti manji od 0,02 mm, gdje je x apsolutna vrijednost pogreške (odstupanja) pomičnog mjerila, a U je proširena (k=2) mjerna nesigurnost.

Međutim, u čitavoj Njemačkoj nije moguće naći akreditirani umjerni laboratorij koji bi za pomično mjerilo iskazao mjernu nesigurnost manju ili jednaku 0,02 mm. Dakle, uvijek je U>0,02 mm, i to zato što Nijemci imaju dovoljno iskustva i razuma da inzistiraju na realnim, a ne što manjim mjernim nesigurnostima. A ako je U>0,02 mm, onda je i (x+U)>0,02 mm.

mc4

Kada bismo primijenili Uputu HAA-Up-1/4 za ocjenu sukladnosti pomičnih mjerila sa specifikacijom, morali bismo zaključiti da u čitavoj Njemačkoj ne postoji niti jedno pomično mjerilo koje zadovoljava njihovu vlastitu DIN 862 normu. Zamislite!

Stvari sada postaju jednostavnije - postoje samo dvije moguće opcije:
a)    točno je da u Njemačkoj ne postoji niti jedno pomično mjerilo koje zadovoljava DIN 862 specifikaciju, na što nas vodi zaključivanje u skladu s uputama HAA-Up-1/4 i općeprihvaćenoj politici na mnogim seminarima i pri ocjenjivanju
b)    u Njemačkoj ipak postoje neka pomična mjerila koje zadovoljavaju DIN 862 specifikaciju, a općeprihvaćena politika nije primjenjiva
Na koncu, paradoks zapravo ne postoji, ali točno je b).

KAKO ONDA OCIJENITI SUKLADNOST SA SPECIFIKACIJOM KOD UMJERAVANJA?
U našem odabranom primjeru s pomičnim mjerilima, statistički gledano, otprilike 60% pomičnih mjerila na tržištu zadovoljava DIN 862, ako uopće ne uzimate u obzir mjernu nesigurnost pri ocjeni sukladnosti sa specifikacijom, a 0% pomičnih mjerila zadovoljava DIN 862, ako uzimate u obzir mjernu nesigurnost prema Uputama HAA-Up-1/4.

U nekom drugom tipičnom primjeru, npr. za različite vrste termometara i higrometara, te brojke su otprilike 80% prolaznosti bez uzimanja u obzir mjerne nesigurnosti i 20% prolaznosti s uzimanjem u obzir mjerne nesigurnosti prema Uputama HAA-Up-1/4. Dakle, 4/5 svih instrumenata koji se koriste u hrvatskim laboratorijima odmah možemo baciti u smeće. Postoji li svjetlost na kraju tunela?

Prvo, kada je umjeravanje u pitanju, bolje je uopće ne uzimati u obzir mjernu nesigurnost kod ocjenjivanja sukladnosti sa specifikacijom, nego je uzimati u obzir strogo prema Uputama HAA-Up-1/4. Vjerovali ili ne, postoje čak i norme, poput najnovijeg izdanja ISO 6789 za moment ključeve, kod kojih se eksplicitno navodi da se mjerna nesigurnost ne smije uzimati u obzir kod ocjenjivanja sukladnosti sa specifikacijom!

Pozovite se na ILAC G-8, na koji se poziva i HAA (iako trenutno na verziju iz 2009.). Nema šanse da će Vam ocjenitelj reći da ILAC ne zna o čemu govori. Postoji izuzetno mala šansa (nažalost i iz našeg iskustva) da će Vam ocjenitelj reći da nije bitno što ima smisla, a što nema, da su u ovom trenutku upute HAA-Up-1/4 takve kakve jesu i da ih moramo poštivati, ali u tom slučaju pomoći nema - ne možete predočiti argumente onome kome argumenti nisu bitni.

Drugo, prema ILAC G-8, postoji čitav niz ispravnih načina uzimanja u obzir mjerne nesigurnosti kod ocjene sukladnosti, a vi možete odabrati onaj koji je za konkretan slučaj najbolji. On može biti čak i stroži od Uputa HAA u nekim slučajevima, ali ni slučajno kad je u pitanju umjeravanje, jer su kod umjeravanja same specifikacije najčešće već jako stroge.

Što bi zapravo bilo u skladu s važećim ILAC G-8, ali još važnije - u skladu s ISO/IEC 17025 iz 2017. godine? Samo to da laboratorij kod ocjene sukladnosti propiše na koji će način mjernu nesigurnost u nekom specifičnom slučaju koristiti, i da to onda primjenjuje konzistentno. To je ono što je bitno. To može biti i odluka da ne uzimate u obzir mjernu nesigurnost uopće, a koja je u slučaju umjeravanja gotovo uvijek najbolja. Prema ILAC G-8 na raspolaganju imate čitav spektar mogućnosti.


Izvor: Metroteka

 

1
22
17
10
2
16 1
5
9
8
4
Crolablogo
11
13
HGK Grb
21
24 M
15
Adria Logo
Icr M

PREVODITELJ

Croatian English French German Italian Slovenian Spanish

BVC

SEMINARI

SGS

KONFERENCIJE

SUSTAVI UPRAVLJANJA

TCG

METROTEKA

NAJČITANIJE

Razlike između pritužbi i žalbi

n pizZahtjevi mnogih norma propisuju da organizacije moraju rješavati pristigle pritužbe ili žalbe. Riječ pritužba je isto što i prigovor, a riječ žalba je isto što i priziv. Ovdje ćemo objasniti koje su razlike između pritužbi/prigovora i žalbi/priziva kroz pregled zahtjeva triju norma u kojima se propisuje rješavanje pritužbi i žalbi.

 

Što je ''calibration''?

n umjEngleska riječ ''calibration'' ponekad zadaje izvjesne glavobolje budući da se ne može jednoznačno prevesti na hrvatski jezik. Iako joj je osnovno značenje 'umjeravanje', ipak ponekad označava i druge aktivnosti koje nisu umjeravanje. U ovom članku ukratko je opisano koje su osnovne situacije u kojima se susrećemo s riječi 'calibration' i što one znače u tehničkom smislu.

 

Politika i ciljevi upravljanja okolišem prema ISO 14001:2004

n 14001Norma ISO 14001:2004 Sustavi upravljanja okolišem – Zahtjevi s uputama za uporabu navodi zahtjeve za sustav upravljanja okolišem koji će organizaciji omogućiti razvoj i primjenu politike i ciljeva koji uzimaju u obzir zakonske zahtjeve i informacije o značajnim aspektima okoliša.

 

Zadovoljstvo kupca

n kupKupac je osoba ili organizacija koja prima proizvod, a zadovoljstvo kupca je predodžba kupca o razini do koje su ispunjeni njegovi zahtjevi. Svaka organizacija živi od svojih kupaca koji su manje ili više zadovoljni. Mnoge norme za sustave upravljanja propisuju zahtjeve u kojima se mora pratiti i poboljšavati zadovoljstvo kupaca.

 

Izrada priručnika kvalitete

n pkPriručnik kvalitete opisuje sustav upravljanja kvalitetom u skladu s uspostavljenom politikom kvalitete i ciljevima kvalitete. On može sadržavati cjelokupni sustav upravljanja kvalitetom, uključujući i sve potrebne dokumentirane postupke.

 

Ishikawa dijagram

n ishiIshikawa dijagram (dijagram uzroka i posljedica, C&E dijagram, “riblja kost”) počeo je razvijati prof. Kaoru Ishikawa na Sveučilištu u Tokiju 1943. godine. Ishikawa dijagram predstavlja jednostavnu i vrlo korisnu metodu za sagledavanje što više mogućih uzroka koji dovode do posljedice/problema koji se analizira

 

Dobra laboratorijska praksa

n dlpDLP - Dobra laboratorijska praksa (GLP - Good Laboratory Practice) je sustav upravljanja laboratorijima koji osigurava pouzdanost rezultata ispitivanja koja provode laboratoriji. Dobra laboratorijska praksa se primjenjuje u laboratorijima radi poboljšavanja rada laboratorija.

 

Zbog čega je važna dobra poslovna komunikacija?

n komPoslovna komunikacija pomaže organizacijama u boljem funkcioniranju i ostvarivanju uspjeha na poslovnom planu. Dobro komuniciranje među osobljem, ali i prema javnosti organizacije dovodi do njenog uspješnijeg rada, a tako i do postizanja željenog profita i zarade što je cilj većine organizacija u svijetu.

 

Kako provesti unutrašnji audit

n audUnutrašnji audit (interni audit) se provodi zbog toga što se pomoću njega želi ocijeniti vlastiti sustav upravljanja, pronaći nedostatke u tom sustavu i što prije ih ispraviti. Kako najbolje provesti unutrašnji audit muči mnoge organizacije.

 

Novo izdanje norme ISO 9001:2015

n 9001Radna grupa naziva TC 176/SC 2 Quality systems ISO tehničkog odbora Technical Committee ISO/TC 176 - Quality management and quality assurance koji je odgovoran za donošenje norma iz područja upravljanja i osiguravanja kvalitete izrađuje novo izdanje norme ISO 9001 koja se planira objaviti krajem 2015. godine.

 

PDCA krug (Demingov krug)

n pdcaProcesni pristup je jedno od osnovnih načela upravljanja kvalitetom u skladu s normom ISO 9001, a bazira se na postavci da je za učinkovito funkcioniranje organizacije nužno utvrditi njene međusobno povezane radnje (procese) te njima upravljati na jednostavan, učinkovit i efikasan način.

 

Postupak akreditacije laboratorija

n akrOpisujemo faze kroz koje treba proći laboratorij koji se želi akreditirati. Faze postupka akreditacije su opisane na temelju HAA Pravila za akreditaciju koja je objavila Hrvatska akreditacijska agencija (HAA). Opisujemo postupak akreditacije od upita za akreditaciju do dobivanja Potvrde o akreditaciji na osnovu vlastitog iskustva akreditiranog laboratorija.

 

Izdanja norme ISO 9001

n rev9001Norma ISO 9001 određuje zahtjeve sustava upravljanja kvalitetom koji su primjenjivi za sve organizacije bez obzira na njihovu vrstu i veličinu. Ova norma promiče prihvaćanje procesnog pristupa. Norma propisuje kako organizacija mora uspostaviti, dokumentirati, primijeniti i održavati sustav upravljanja kvalitetom

 

ZNAKOVI KVALITETE

LITERATURA

EG

LINKOVI

Portal Svijet kvalitete koristi kolačiće (cookies) zbog pružanja bolje funkcionalnosti portala. Nastavkom pregleda portala slažete se s korištenjem kolačića. Postavke kolačića možete podesiti u svojem internetskom pregledniku. Više podataka o kolačićima i vašoj privatnosti možete saznati na Privatnost korisnika.

Prihvaćam kolačiće