Ponedjeljak 15 Kol 2022
Ispis

Mjerna nesigurnost u vremenu i praksi

zgmjer1U suradnji s HMD-om objavljujemo članak naziva "Mjerna nesigurnost u vremenu i praksi"  iz časopisa Svijet po mjeri (broj 1/2020) čiji je autor Zlatko Grgić, dipl. ing. univ. spec.

Cilj je svakoga mjerenja dobiti mjerni rezultat izražen u odgovarajućim jedinicama koji onda predstavlja informaciju na temelju koje se donose daljnje odluke. Takve odluke mogu sa sobom nositi manje ili veće rizike, pa se stoga svaki mjerni rezultat ne vrednuje jednako. Negdje je mjerni rezultat gruba informativna vrijednost, a negdje vrlo precizna procesna vrijednost. Tamo gdje su odluke izravno povezane s tumačenjem rezultata, vrlo je važno poznavanje mjerne nesigurnosti mjernoga rezultata, a to katkad može biti i od presudne važnosti.

Bez kvantitativno određene mjerne nesigurnosti mjernoga rezultata ne može se donijeti odluka o razlikama među rezultatima, bez obzira na to je li riječ o eksperimentalnoj varijabilnosti, sukladnosti s definiranom specifikacijom ili prekoračenju dopuštenih vrijednosti. Mjerni rezultat bez mjerne nesigurnosti povećava rizik od tumačenja tih rezultata, a time i rizik od donošenja pogrešne odluke. Pogrešne odluke mogu, posljedično, stvoriti dodatne nepotrebne troškove u industriji, dati pogrešne informacije u zakonskim procesima ili imati štetne zdravstvene ili socijalne učinke.

Laboratoriji koji djeluju u skladu sa zahtjevima međunarodne norme HRN EN ISO/IEC 17025 moraju vrednovati mjernu nesigurnost svojih rezultata i iskazivati je s mjernim rezultatima tamo gdje je to važno za tumačenje rezultata ili se zahtijeva nekim pravilom ili specifikacijom. Uobičajeno je da se ISO/IEC Guide 98-3, Uncertainty of measurement – Part 3: Guide to the expression of uncertainty in measurement uzima kao uputa na temelju koje se vrednuje i izražava mjerna nesigurnost. Postoje i neki drugi dokumenti i norme koje daju smjernice kako se uhvatiti ukoštac s problemima pri razmatranju mjerne nesigurnosti. Na primjer, norma HRN ISO 21748, Upute za uporabu procjena ponovljivosti, obnovljivosti i istinitosti u određivanju mjerne nesigurnosti opći pristup procjeni mjerne nesigurnosti sagledava u tri koraka:
– Utvrđivanje ponovljivosti, obnovljivosti i istinitosti upotrijebljene metode temeljem kolaborativne studije kako je to opisano u normi ISO 5725-2, a to je dostupno u objavljenim informacijama o metodi. Tim se pristupom procjenjuju unutarlaboratorijske i međulaboratorijske sastavnice varijance zajedno s procjenom nesigurnosti povezanom s istinitošću metode.
– Potvrđivanje da je primjena metode u laboratoriju u skladu s utvrđenim karakteristikama metode provjerom vlastitoga odmaka (bias) i preciznosti. Time se potvrđuje da su objavljeni podatci primjenjivi na rezultate koje postiže laboratorij.
– Utvrđivanje svih utjecaja na mjerni rezultat koji nisu prikladno obuhvaćeni kolaborativnom studijom te kvantificiranje varijanci povezanih s rezultatom koje proizlaze iz tih utjecaja.

Ukratko rečeno, ta tri koraka su validacija metode, verifikacija metode i laboratorijska primjena metode. To obuhvaća velik skup podataka iz kojih se može sagledati cjelina te preispitati sve moguće utjecaje na mjerni rezultat iz kojih će se moći vrednovati mjerna nesigurnost. Međutim, za neke metode ne postoje razrađene kolaborativne studije ili nisu javno dostupne. Kako onda doći do podataka o ponovljivosti, obnovljivosti i istinitosti? Odgovor se nameće sam od sebe – s pomoću međulaboratorijskih usporedba. Međulaboratorijske usporedbe ne služe samo vrednovanju uspješnosti rezultata laboratorija u primjeni određene metode, nego daje i širu sliku o samoj metodi. Podatci koji se skupljaju tijekom više krugova međulaboratorijskih usporedba daju sve bolju informaciju o mogućnostima i karakteristikama metode. Međulaboratorijske usporedbe i mjerna nesigurnost stoje u određenome odnosu. Neke međulaboratorijske usporedbe daju i ocjenu procijenjene mjerne nesigurnosti laboratorija (pogotovo u slučaju umjernih laboratorija).

Što se tiče laboratorija, može se i općenito reći da su svi pojmovi međusobno ovisni: međulaboratorijske usporedbe, mjerna nesigurnost, umjeravanje, mjeriteljska sljedivost itd. te da svi oni stoje u nekome odnosu. Stoga nije ni slučajno da ih međunarodna norma HRN EN ISO/IEC 17025 okuplja sve na jednome mjestu.

Nastavak članka možete pročitati u časopisu Svijet po mjeri (broj 1/2020). Više podataka o časopisu možete saznati na internetskoj stranici Hrvatskog mjeriteljskog društva www.hmd.hr.


Izvor:HMD

 

1
17
10
Dnv L Nov
16 1
5
8
4
Crolablogo
13
TUV Logo N
11
Adria Logo
HGK Grb
24 M
Icr M

BVC

SEMINARI

SGS

KONFERENCIJE

SUSTAVI UPRAVLJANJA

METROTEKA

NAJČITANIJE

Kako provesti unutrašnji audit

n audUnutrašnji audit (interni audit) se provodi zbog toga što se pomoću njega želi ocijeniti vlastiti sustav upravljanja, pronaći nedostatke u tom sustavu i što prije ih ispraviti. Kako najbolje provesti unutrašnji audit muči mnoge organizacije.

 

Što je ''calibration''?

n umjEngleska riječ ''calibration'' ponekad zadaje izvjesne glavobolje budući da se ne može jednoznačno prevesti na hrvatski jezik. Iako joj je osnovno značenje 'umjeravanje', ipak ponekad označava i druge aktivnosti koje nisu umjeravanje. U ovom članku ukratko je opisano koje su osnovne situacije u kojima se susrećemo s riječi 'calibration' i što one znače u tehničkom smislu.

 

Dobra laboratorijska praksa

n dlpDLP - Dobra laboratorijska praksa (GLP - Good Laboratory Practice) je sustav upravljanja laboratorijima koji osigurava pouzdanost rezultata ispitivanja koja provode laboratoriji. Dobra laboratorijska praksa se primjenjuje u laboratorijima radi poboljšavanja rada laboratorija.

 

Izdanja norme ISO 9001

n rev9001Norma ISO 9001 određuje zahtjeve sustava upravljanja kvalitetom koji su primjenjivi za sve organizacije bez obzira na njihovu vrstu i veličinu. Ova norma promiče prihvaćanje procesnog pristupa. Norma propisuje kako organizacija mora uspostaviti, dokumentirati, primijeniti i održavati sustav upravljanja kvalitetom

 

Zbog čega je važna dobra poslovna komunikacija?

n komPoslovna komunikacija pomaže organizacijama u boljem funkcioniranju i ostvarivanju uspjeha na poslovnom planu. Dobro komuniciranje među osobljem, ali i prema javnosti organizacije dovodi do njenog uspješnijeg rada, a tako i do postizanja željenog profita i zarade što je cilj većine organizacija u svijetu.

 

Politika i ciljevi upravljanja okolišem prema ISO 14001:2004

n 14001Norma ISO 14001:2004 Sustavi upravljanja okolišem – Zahtjevi s uputama za uporabu navodi zahtjeve za sustav upravljanja okolišem koji će organizaciji omogućiti razvoj i primjenu politike i ciljeva koji uzimaju u obzir zakonske zahtjeve i informacije o značajnim aspektima okoliša.

 

PDCA krug (Demingov krug)

n pdcaProcesni pristup je jedno od osnovnih načela upravljanja kvalitetom u skladu s normom ISO 9001, a bazira se na postavci da je za učinkovito funkcioniranje organizacije nužno utvrditi njene međusobno povezane radnje (procese) te njima upravljati na jednostavan, učinkovit i efikasan način.

 

Postupak akreditacije laboratorija

n akrOpisujemo faze kroz koje treba proći laboratorij koji se želi akreditirati. Faze postupka akreditacije su opisane na temelju HAA Pravila za akreditaciju koja je objavila Hrvatska akreditacijska agencija (HAA). Opisujemo postupak akreditacije od upita za akreditaciju do dobivanja Potvrde o akreditaciji na osnovu vlastitog iskustva akreditiranog laboratorija.

 

Razlike između pritužbi i žalbi

n pizZahtjevi mnogih norma propisuju da organizacije moraju rješavati pristigle pritužbe ili žalbe. Riječ pritužba je isto što i prigovor, a riječ žalba je isto što i priziv. Ovdje ćemo objasniti koje su razlike između pritužbi/prigovora i žalbi/priziva kroz pregled zahtjeva triju norma u kojima se propisuje rješavanje pritužbi i žalbi.

 

Izrada priručnika kvalitete

n pkPriručnik kvalitete opisuje sustav upravljanja kvalitetom u skladu s uspostavljenom politikom kvalitete i ciljevima kvalitete. On može sadržavati cjelokupni sustav upravljanja kvalitetom, uključujući i sve potrebne dokumentirane postupke.

 

Novo izdanje norme ISO 9001:2015

n 9001Radna grupa naziva TC 176/SC 2 Quality systems ISO tehničkog odbora Technical Committee ISO/TC 176 - Quality management and quality assurance koji je odgovoran za donošenje norma iz područja upravljanja i osiguravanja kvalitete izrađuje novo izdanje norme ISO 9001 koja se planira objaviti krajem 2015. godine.

 

Zadovoljstvo kupca

n kupKupac je osoba ili organizacija koja prima proizvod, a zadovoljstvo kupca je predodžba kupca o razini do koje su ispunjeni njegovi zahtjevi. Svaka organizacija živi od svojih kupaca koji su manje ili više zadovoljni. Mnoge norme za sustave upravljanja propisuju zahtjeve u kojima se mora pratiti i poboljšavati zadovoljstvo kupaca.

 

Ishikawa dijagram

n ishiIshikawa dijagram (dijagram uzroka i posljedica, C&E dijagram, “riblja kost”) počeo je razvijati prof. Kaoru Ishikawa na Sveučilištu u Tokiju 1943. godine. Ishikawa dijagram predstavlja jednostavnu i vrlo korisnu metodu za sagledavanje što više mogućih uzroka koji dovode do posljedice/problema koji se analizira

 

ZNAKOVI KVALITETE

LITERATURA

MENADŽMENT

EG

HMD ČASOPIS

Portal Svijet kvalitete koristi kolačiće (cookies) zbog pružanja bolje funkcionalnosti portala. Nastavkom pregleda portala slažete se s korištenjem kolačića. Postavke kolačića možete podesiti u svojem internetskom pregledniku. Više podataka o kolačićima i vašoj privatnosti možete saznati na Privatnost korisnika.

Prihvaćam kolačiće