Čovjekov organizam predstavlja bioelektrični sustav koji djeluje kao rezultat unutarnjih procesa, ali i različitih utjecaja iz vanjskog okruženja.
Još uvijek znanost nije u potpunosti otkrila mehanizme međudjelovanja EM polja i ljudskoga bioenergetskog polja odnosno fizičkog tijela. Primjena bežičnih tehnologija zadnjih godina eksponencijalno raste. Razina umjetno stvorenoga neionizirajućega elektromagnetskog zračenja iz različitih izvora raste puno većom brzinom u odnosu na sposobnost čovjekove prilagodbe. Izloženost utjecaju vanjskih, umjetno stvorenih elektromagnetskih polja može imati pozitivne, ali u određenim uvjetima i štetne zdravstvene učinke.
Posebno su osjetljive skupine u tom procesu djeca, trudnice i profesionalci koji su u svakodnevnom poslu izloženi povećanim razinama elektromagnetskih (EM) polja. Još uvijek se važeće znanstveno uporište, na temelju kojega je izgrađen regulatorni i normizacijski sustav, zasniva na izvješću međunarodne organizacije za zaštitu od neionizirajućeg zračenje (ICNIRP) iz 1998. godine, koji je potkrijepljen najnovijim izvješćem znanstvenog odbora za rastuće i novoutvrđene zdravstvene rizike (SCENIHR). Temeljna načela ovoga pristupa su: toplinski efekti, kratkotrajna izloženost EM polju i potvrđeni znanstveni dokazi.Te preporuke prihvatila je i Europska unija putem Preporuke Vijeća 1999/519/EZ o ograničenjima izloženosti opće populacije elektromagnetskim poljima u rasponu od 0 Hz do 300 GHz.
Opširnije možete pročitati na www.hzn.hr.
Izvor:HZN