Ispis

Muke po umjeravanju ili kalibraciji

Kreirano Utorak, 01 Kolovoz 2017 23:15
Hitovi: 1730

muke1U suradnji s HMD-om objavljujemo članak naziva "Muke po umjeravanju ili kalibraciji" iz časopisa Svijet po mjeri (broj 1/2016) čiji je autor Zlatko Grgić, dipl.ing.univ.spec.

Godinama se nazivi umjeravanje, kalibracija (ili kalibriranje) i baždarenje primjenjuju za slične ili različite pojmove, što hrvatsku tehničku javnost jako zbunjuje jer ne može se u potpunosti odgonetnuti što je konkretan sadržaj svakoga od njih. Postavljaju se pitanja: Je li to isto? Koje su razlike? Što znači jedno, što drugo, a što treće? Je li potrebno upotrebljavati sva tri naziva ili je dovoljno da to bude samo jedan, kao što je u engleskome jeziku? Pokriva li engleski naziv calibration sve ono što podrazumijevamo pod umjeravanjem, kalibriranjem, baždarenjem? Osim toga, tu je i niz drugih pitanja. Općenito, sva su ta tri naziva slična, ali i različita, donekle se preklapaju u onome što znače, a u nekoj mjeri pojedinci ih razlikuju. Određivati granice tih sličnosti i razlika osjetljivo je, ali ipak ćemo se to usuditi pokušati u ovom članku bez obzira na to koliko to nije popularno.

Zabuna oko korištenja naziva
Ono što je svakako očito je da umjeravanje, kalibracija i baždarenje kao tri različita naziva stvaraju zabunu kod pojedinca koji si treba objasniti u kojoj je mjeri riječ o istim ili sličnim aktivnostima, a u kojoj se mjeri te aktivnosti razlikuju. Upravo stoga nastaju različiti doživljaji tih riječi. U enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža navodi se: Umjeravanje (kalibriranje, baždarenje), skup postupaka kojima se u određenim uvjetima uspostavlja odnos između vrijednosti mjernih veličina koje pokazuje neko mjerilo, neka tvarna mjera, neka usporedbena tvar ili neki mjerni sustav i odgovarajućih vrijednosti ostvarenih pramjerama.Tu se sva tri naziva smatraju istoznačnicama. Budući da je baždarenje zastarjeli naziv, koji se sve rjeđe upotrebljava i koji je naginjao prema pojmu ovjeravanja, ovdje ćemo ga izostaviti iz daljnjega razmatranja. Ostaje nam pozabaviti se nazivima umjeravanje i kalibracija te utvrditi koji je od njih bliži onomu što se u engleskom jeziku naziva calibration.

U normi HRN EN ISO/IEC 17025:2007, kao i u većini drugih tehničkih dokumenata, calibration se prevodi s umjeravanje, ali često se u hrvatskom jeziku ne zove sve umjeravanjem što se u engleskom jeziku i dalje zove 'calibration'. Tu, zapravo, nastaje problem, pa se onda iz toga razloga kalibracija i dalje provlači kao naziv nešto različit od umjeravanja. Iako to tako ne bi moralo biti. Calibration laboratory u hrvatskome se jeziku prevodi se s umjerni laboratorij, u bosanskome s kalibracioni laboratorij, a u srpskome s laboratorija za etaloniranje. Znači da se calibration u hrvatskome jeziku prevodi kao umjeravanje, u bosanskome kao kalibracija, a u srpskome kao etaloniranje. Dakle, 'u igru' ulazi još jedna riječ – etaloniranje. Etalon (ili pramjera) u engleskome jeziku se naziva standard, a engleska riječ standard, osim toga, ima u hrvatskome jeziku i druga značenja kao što su 'norma', 'pravilo', 'uzorak za usporedbu', 'vrijednost' i drugo.

Što se onda podrazumijeva pod umjeravanjem, odnosno kalibracijom ili etaloniranjem? U najkraćim crtama to bi bila 'usporedba s etalonom uz utvrđivanje odnosa i mjerne nesigurnosti proizišlih iz takve usporedbe'. Podrazumijeva se da je etalon mjeriteljski sljediv i ima određenu mjernu nesigurnost u odnosu na primarni etalon. Međutim, ako se posegne za stranom literaturom, shvatit će se da je calibration mnogo toga više. Osim, umjeravanja, calibration je i ispitivanje npr. sigurnosnih ventila, calibration je i npr. provjera metalnih detektora i mnogo toga drugoga što u hrvatskome jeziku ne zovemo umjeravanjem. I to je jedan od razloga zašto umjeravanje u hrvatskome jeziku ne može istisnuti riječ kalibracija.

Mjeriteljstvo fizike i kemije
Uglavnom, kad je riječ o mjeriteljstvu u fizici nema posebnih problema s razumijevanjem toga što je umjeravanje, ali se stvari u mjeriteljstvu u kemiji malo mijenjaju. Jedna od glavnih razlika između mjeriteljstva u fizici i mjeriteljstva u kemiji je ta što se u mjeriteljstvu u fizici uspoređuju fizikalne veličine i na temelju toga se ostvaruje mjerna sljedivost, dok je u mjeriteljstvu u kemiji vrlo često potrebno osigurati mjernu sljedivost mjerila određenim etalonom (ili certificiranim referentnim materijalom) svaki put prije mjerenja.Budući da se umjeravanje doživljava kao jednokratna aktivnost kojom se usporedbom uspostavlja mjerna sljedivost i o tome svjedoči potvrda (certifikat) o umjeravanju, takav doživljaj ne obuhvaća one slučajeve u kojima je, zapravo, mjernu sljedivost potrebno uspostaviti svaki put prije mjerenja i o tome se ne može izdati potvrda o umjeravanju. Što onda znači potvrda o umjeravanju za takve mjerne instrumente? Prije odgovora na ovo pitanje, pozabavimo se s drugim nazivom, a to je kalibracija. Upravo taj naziv omogućuje objasniti slučaj da se neki mjerni instrument prije uporabe mora postaviti u radno stanje. Stoga kemičari upravo to najčešće nazivaju kalibracijom. Npr. kemičar će prije uporabe pH-metar 'kalibrirati pufer otopinom' ili će 'kalibrirati analizator referentnim materijalom' i slično. Dakle, takva vrsta mjernoga instrumenta zahtijeva uspostavljanje odnosa između mjernoga signala i mjerne veličine kako bi se tijekom mjerenja dobila željena informacija, upravo zato što je najčešće riječ o usporedbi količine, a to se vrlo razlikuje od usporedbe veličina.

Mjeriteljstvo ukratko
U EUROMET-ovoj brošuri Mjeriteljstvo ukratko definicija umjeravanja nešto je šira nego u Međunarodnome mjeriteljskom rječniku: Umjeravanje mjerila, mjernog sustava ili referentnog materijala temeljno je oruđe za osiguravanje mjerne sljedivosti. Umjeravanje obuhvaća određivanje mjeriteljskih značajki mjerila, mjernog sustava ili referentnog materijala. Ono se, u pravilu, postiže izravnom usporedbom s etalonima ili certificiranim referentnim materijalima. O umjeravanju se izdaje potvrda o umjeravanju, a najčešće se na umjereno mjerilo stavlja naljepnica. Nadalje, navodi se da su četiri razloga za umjeravanje mjerila:
1. uspostavljanje i prikaz sljedivosti
2. osiguravanje da očitanja mjerila budu sukladna s drugim mjerenjima
3. određivanje točnosti očitavanja mjerila
4. utvrđivanje pouzdanost mjerila, tj. utvrđivanje može li mu se vjerovati.

Ono što je važno primijetiti je da umjeravanje obuhvaća 'određivanje mjeriteljskih značajka mjerila, mjernoga sustava ili referentnoga materijala' što će u nastavku biti sadržaj naziva 'ispitivanja karakteristika'.
Navedena četiri razloga za umjeravanje mjerila mogu se obrazložiti i ovako:
• uspostavljanje i prikaz mjerne sljedivosti odnosi se na – etalon, koji je osnovni alat da bi se nešto uopće moglo umjeravati; bez etalona nema ni umjeravanja;
• osiguranje da očitanja budu sukladna s drugim mjerenjima postiže se – podešavanjem/ugađanjem jer se tako uspostavlja ispravan odnos mjernoga signala s mjernom veličinom i očitanja postaju smislena;
• određivanje točnosti očitanja mjerila postiže se – usporedbom s etalonom poznatih karakteristika i utvrđenom mjernom sljedivošću;
• utvrđivanje pouzdanosti mjerila može se ostvariti s pomoću – ispitivanja karakteristika mjerila.

Nastavak članka možete pročitati u časopisu Svijet po mjeri (broj 1/2016). Više podataka o časopisu možete saznati na internetskoj stranici Hrvatskog mjeriteljskog društva www.hmd.hr.


Izvor:HMD

Portal Svijet kvalitete koristi kolačiće (cookies) zbog pružanja bolje funkcionalnosti portala. Nastavkom pregleda portala slažete se s korištenjem kolačića. Postavke kolačića možete podesiti u svojem internetskom pregledniku. Više podataka o kolačićima i vašoj privatnosti možete saznati na Privatnost korisnika.

Prihvaćam kolačiće