Ispis

Kako upravljati nesukladnostima i popravnim radnjama?

Kreirano Utorak, 22 Siječanj 2019 12:08
Hitovi: 1471

kako upravljati 1U suradnji s HMD-om objavljujemo članak naziva "Kako upravljati nesukladnostima i popravnim radnjama?" iz časopisa Svijet po mjeri (broj 2/2017) čija je autorica dr.sc. Ivanka Lovrenčić Mikelić iz Laboratorija za mjerenje niskih radioaktivnosti, Institut Ruđer Bošković.

Ovaj je članak pisan iz perspektive ispitnoga laboratorija, ali se sve navedeno u njemu jednako tako može primijeniti i na druge vrste tijela za ocjenjivanje sukladnosti.

Proces upravljanja nesukladnim radom i popravnim radnjama
Nesukladni rad može se utvrditi u svakodnevnome radu, unutrašnjoj neovisnoj ocjeni, tijekom upravine ocjene, u međulaboratorijskim usporedbama, iz prihvaćenih pritužaba kupaca, nadzorom koji je proveo kupac ili akreditacijska agencija itd. Uz nesukladni rad usko se vežu popravne radnje jer bez nesukladnoga rada nema ni popravne radnje. Međutim, ne mora svaki nesukladni rad obavezno dovesti do popravnih radnja, tj. traženja uzroka nesukladnoga rada. Nekad je dovoljno provesti samo ispravak, tj. ispraviti pogrešku, ali bez traženja njezina uzroka. Proces upravljanja nesukladnim radom i popravnim radnjama započinje utvrđivanjem nesukladnoga rada, a završava zatvorenim ili riješenim nesukladnim radom i popravnom radnjom ako je bila pokrenuta. Proces je podijeljen u tri jasno razdvojena koraka i može se jednako primijeniti na svaki nesukladni rad, bez obzira na to je li ga utvrdilo osoblje ili uprava laboratorija, kupac ili vanjski ocjenitelji.

Identifikacija nesukladnoga rada
Utvrđeni nesukladni rad treba prvo jasno identificirati. To uključuje više aktivnosti:
• Označavanje nesukladnoga rada – Svakomu nesukladnom radu daje se jedinstvena oznaka, što omogućava laku sljedivost svih radnja i zapisa vezanih uz pojedini nesukladni rad. Preporučuje se da laboratorij ima razrađen (i dokumentiran) način označavanja nesukladnoga rada, čime se osigurava jedinstvenost oznaka i olakšava njihovo dodjeljivanje. Također se preporučuje i vođenje evidencije nesukladnih radnja koje su utvrdile sve strane (npr. za cijelu godinu radnje koje su utvrdili laboratorij, kupci, akreditacijska agencija), koja bi za svaki nesukladni rad započela pri njegovoj identifikaciji, a završila njegovim zatvaranjem. Uz ovu evidenciju može se voditi i evidencija radnja poduzetih za rješavanje nesukladnoga rada.
• Upis osnovnih podataka o nesukladnome radu – U ove bi podatke svakako pripadali najmanje datum utvrđivanja nesukladnoga rada te identitet (i potpis) osobe koja ga je utvrdila. Ovdje se još mogu navesti koji zahtjev ili točka norme nije zadovoljen i način utvrđivanja nesukladnoga rada (npr. u redovitome radu, tijekom unutrašnje neovisne ocjene ili upravine ocjene itd.) te drugi podaci koji bi bili korisni laboratoriju.
• Opis nesukladnoga rada – Ovo je glavni dio identifikacije nesukladnoga rada. Nesukladni je rad potrebno kratko opisati, ali tako da bude jasno o kakvu se događaju radi. Opis odgovara samo na pitanje „Što nije u redu, u čemu je pogreška?“. Ovdje se ne traže odgovori na pitanja zašto je to tako i što će se poduzeti jer to spada u sljedeće korake.
• Ocjena važnosti nesukladnoga rada – Svaki nesukladni rad nema jednak utjecaj na rad laboratorija i na konačni rezultat koji se daje kupcu. Zato je potrebno utvrditi je li riječ o većemu nesukladnom radu koji utječe ili bi mogao utjecati na ispunjavanje zahtjeva kupaca ili na kvalitetu ispitnoga/ umjernoga rezultata. Ako je nesukladni rad ocijenjen kao veći, može biti potrebno zaustaviti ispitivanja/ umjeravanja ili povući ispitni izvještaj/potvrdu o umjeravanju koji su već poslani kupcu. Ako se nesukladni rad odražava na kupčeve zahtjeve ili već poslane izvještaje/potvrde, kupac o tome mora biti obaviješten. Također se može utvrditi proizlazi li nesukladni rad iz neusklađenosti s postojećim sustavom upravljanja, normom HRN EN ISO/IEC 17025 ili kojim drugim zahtjevima.

Odabir i provedba rješenja nesukladnoga rada
Nakon identifikacije nesukladnoga rada slijedi odabir načina njegova rješavanja i provedba odabranoga rješenja. Na samome početku ovoga koraka prikazano je da se zahtijeva odluka o tome traži li se uopće dodatna radnja (ispravak i/ili popravna radnja) uz utvrđeni nesukladni rad, što na prvi pogled djeluje vrlo neobično. Gotovo uvijek se dodatne radnje provode, ali u nekim se iznimnim slučajevima to ne traži kao što se pokazalo u praksi. Čak i ako se dodatne radnje ne traže, to treba dokumentirati. Ako je laboratorij siguran da će se dodatne radnje uvijek provoditi, ovo odlučivanje ne mora biti dio procesa upravljanja.

Nastavak članka možete pročitati u časopisu Svijet po mjeri (broj 2/2017). Više podataka o časopisu možete saznati na internetskoj stranici Hrvatskog mjeriteljskog društva www.hmd.hr.


Izvor:HMD

Portal Svijet kvalitete koristi kolačiće (cookies) zbog pružanja bolje funkcionalnosti portala. Nastavkom pregleda portala slažete se s korištenjem kolačića. Postavke kolačića možete podesiti u svojem internetskom pregledniku. Više podataka o kolačićima i vašoj privatnosti možete saznati na Privatnost korisnika.

Prihvaćam kolačiće